Slijedeći dio Prethodni dio Sadržaj

10. Ostalih 1%

Zapravo više od 1%...

10.1 Korištenje tar-a i gzip-a

Pod Unixom postoje široko korištene aplikacije za arhiviranje i sažimanje datoteka. tar se koristi za stvaranje arhiva -- kao PKZIP ali bez kompresije. Za novu arhivu:

 
$ tar -cvf <ime_arhive.tar> <datoteka> [datoteka...]

Za dearhiviranje datoteka:

 
$ tar -xpvf <ime_arhive.tar> [datoteka...]

Za ispis sadržaja arhive:

 
$ tar -tf <ime_arhive.tar> | less

Datoteke možete sažeti pomoću compressa, koji je zastario i ne bi ga više trebalo koristiti, ili gzipa:

 
$ compress <datoteka>
$ gzip <datoteka>

što će proizvesti sažetu datoteku s ekstenzijom .Z (compress) ili .gz (gzip). Ovi programi mogu sažeti samo jednu datoteku odjednom. Za dekompresiju:

 
$ compress -d <datoteka.Z>
$ gzip -d <datoteka.gz>

RMP.

Tu su i unarj, zip i unzip (PK*ZIP kompatibilni) alati. Datoteke s ekstenzijom .tar.gz ili .tgz (arhivirane tarom, a onda sažete gzipom) česte su u Unix svijetu kao .ZIP datoteke pod DOS-om. Ovako ćete ispisati sadržaj .tar.gz arhive:

 
$ tar -ztf <datoteka.tar.gz> | less

10.2 Instaliranje aplikacija

Najprije: instaliranje paketa rootov je posao. Većina se Linux aplikacija distribuira u .tar.gz arhivama, koje obićno sadrže direktorij imepaketa s datotekama i/ili poddirektorijima. Najbolje je ove pakete instalirati iz /usr/local naredbom

 
# tar -zxf <arhiva.tar.gz>

te zatim pročitati datoteku README ili INSTALL. U mnogim slučajevima, paket se distribuira kao izvorni kod koji morate kompajlirati kako bi dobili izvršne datoteke; često će biti dovoljno napisati samo make pa make install. Očito, potreban vam je gcc ili g++ kompajler.

Druge arhive treba otpakirati iz /; tako je s Slackware-ovim .tgz arhivama. A druge pak arhive sadrže datoteke ali ne i poddirektorij. Prije instalacije uvijek pogledajte sadržaj arhive.

Distribucije Debian i Red Hat imaju posebne formate arhiva; .deb i .rpm. Drugi postaje sve popularniji; za instalaciju .rpm paketa napišite

 
# rpm -i paket.rpm

10.3 Trikovi bez kojih se ne može

Dopuna naredbi:

pritisak na <TAB> kod zadavanja naredbe dopunit će njeno ime umjesto vas. Na primjer: morate napisati gcc ovo_je_dugo_ime.c -- bit će dovoljno i gcc ovo<TAB>. (Ako druge datoteke počinju istim znakovima, napišite dovoljno znakova da se riješi svaka dvojba.)

Pogled unatrag:

pritisak na <SHIFT>-<PgUp> (siva tipka) pokazat će zadnjih nekoliko stranica zaslona, ovisno o količini video memorije.

Reset zaslona:

ako more ili cat prikaže binarnu datoteku, zaslon će završiti pun smeća. Da to sredite, naslijepo napišite reset ili ovaj niz znakova: echo CTRL-V ESC c ENTER.

Lijepljenje teksta:

za konzolu pogledajte dolje; u X-u, kliknite i vucite odabravši tako tekst u xterm prozoru, a zatim pritisnite srednju tipku (ili obje zajedno ako vaš miš ima dvije tipke) za lijepljenje. Tu je i xclipboard (ali samo za tekst); ne dajte se zbuniti njegovom sporošću.

Korištenje miša:

ako ste instalirali gpm, program za miša na konzoli, možete kliknuti i vući kako bi odabrali tekst i desnom tipkom odabrani tekst zalijepiti. Radi i među različitim VC-ima.

Poruke kernela:

kao root pogledajte /var/adm/messages ili /var/log/messages da vidite što vam kernel ima reći, kao i poruke pri dizanju sustava. Zgodna je i naredba dmesg.

10.4 Gdje naći aplikacije

Ako se pitate koje će aplikacije zamijeniti vaše stare DOS/Windows programe, preporučam vam posjet glavnim zbirkama Linux softvera: ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux, ftp://tsx-11.mit.edu/pub/linux i ftp://ftp.funet.fi/pub/Linux. Još jedno izvrsno mjesto je Linux Applications and Utilities Page na http://www.xnet.com/~blatura/linapps.shtml.

10.5 Nekoliko stvari koje niste mogli

Linux može strašno puno stvari koje su pod DOS/Windowsima zapetljane, složene ili nemoguće. Evo kratkog popisa koji će vam dovesti slinu u usta:

10.6 Uobičajene ekstenzije i povezani programi

Susrest ćete se s puno ekstenzija. Isključujući egzotičnije (fontovi, itd.), evo tko-je-tko popisa:

10.7 Pretvaranje datoteka

Ako želite razmjenjivati tekstualne datoteke između DOS/Windowsa i Linuxa, pazite se problema s krajem reda. Pod DOS-om svaki red završava s CR/LF, a pod Linuxom s LF. Ako pokušate uređivati DOS tekstualnu datoteku pod Linuxom, svaki će redak vjerojatno završavati čudnim "M" znakom; Linux tekstualna datoteka pod DOS-om će izgledati kao kilometarski red bez odlomaka. Nekoliko će alata, dos2unix i unix2dos, pretvoriti datoteke.

Ako vaše datoteke sadrže naglašene znakove, napravite ih u Windowsima (pomoću Writea ili Notepada), a ne običnom DOS-u; inače će završiti potpuno zeznute.

Pretvaranje Word ili Word Perfect datoteka u obični tekst složeno je, ali moguće. Trebat će vam jedan od alata s CTAN servera; jedan od njih je ftp.tex.ac.uk. Uzmite paket word2x iz direktorija ftp.tex.ac.uk/pub/tex/tools/, ili pogledajte pakete u direktoriju ftp.tex.ac.uk/pub/tex/support/. Isprobao sam samo word2x i radi prilično dobro.


Slijedeći dio Prethodni dio Sadržaj